Finansije i Osiguranje - Slovenija

Dioničari NLB-a prihvatili dokapitalizaciju s najviše 500 mil. eura

Dioničari Nove Ljubljanske banke (NLB) prihvatili su u utorak na skupštini dioničara prijedlog državnog fonda SOD da se najveća slovenska banka ove godine dokapitalizira do najviše 500 milijuna eura.

Sredstva za dokapitalizaciju, po riječima direktora NLB-a Janka Medje, vjerojatno će morati osigurati država, a za to treba odobrenje dati i Europska komisija.

Od dioničara odobrena dokapitalizacija NLB-a veća je od prvotnog prijedloga jer je nadzorni odbor u ranijem sastavu predlagao dokapitalizaciju u visini 367,2 milijuna, ali je prijedlog kasnije povučen. Dokapitalizacija do visine 500 milijuna eura treba biti dovoljna da najveća slovenska banka ispuni zahtjeve slovenske središnje banke o kapitalskoj adekvatnosti.

Direktor NLB-a Janko Medja najavio je da bi banka još ovog mjeseca svoje loše kredite mogla dijelom prenijeti na tzv. slabu banku, a dokapitalizacija banke bi se u tom slučaju izvela također do kraja mjeseca.

Za takav plan odobrenje mora dati u Europska komisija kako se nova dokapitalizacija NLB-a ne bi računala kao neopravdana pomoć države koja je i vlasnik banke.

U slučaju pozitivnog ishoda, nova dokapitalizacija NLB-a u kombinaciji s čišćenjem njene bilance, prebacivanjem loših kredita na tzv. slabu banku, mogla bi za koju godinu dovesti do toga da poslovanje NLB-a bude održivo i bez gubitaka i da joj pomoć države ne bude više potrebna, ocijenili su u NLB-u povodom odluka na skupštini dioničara.

Medja je ocijenio da će za NLB poslovanje u ovoj i idućoj godini još uvijek biti teško, jer su njene teškoće, kako je dodao, nastale još prije izbijanja svjetske gospodarske i financijske krize pa se i ovom trećom dokapitalizacijom u nekoliko godina rješavaju dubioze banke iz razdoblja od 2002. do 2008. godine

O stanju u slovenskim bankama u državnom vlasništvu, koje zadnjih godina muče gubici zbog loših kredita, u ponedjeljak je prilikom posjeta Austriji u više medijskih nastupa govorila i slovenska premijerka Alenka Bratušek te ponovno zanijekala da će zbog njihove sanacije i stanja u javnim financijama Slovenija trebati tražiti međunarodnu financijsku pomoć.

Istaknuvši, nakon susreta s austrijskim kancelarom Wernerom Faymannom, da je željela čuti austrijska iskustva u sanaciji pojedinih banaka preko tzv. slabe banke s obzirom da je Slovenija s procesom čišćenja bilanci u bankama započela poslije Austrije, Bratušek je kazala kako ocjenjuje da će za dokapitalizaciju triju najvećih slovenskih banaka u državnom vlasništvu ove godine biti dovoljno oko milijardu eura. Država će bankama loše kredite koje se iz njihovih bilanci prebace u slabu banku nadomjestiti državnim jamstvima, a iako neke procjene govore da je loših kredita i do četiri milijarde eura, stvarne će potrebe biti znatno manje, jer su banke dio svoje slabe aktive zadnjih godina već revalorizirane i izvršile potrebne rezervacije pa bi za sanaciju banaka moglo biti dovoljno milijardu eura, ocijenila je Bratušek.